Otvorenje izložbe ‘Hrvatske planine’ Stipana Tadića
IZLOŽBA ĆE BITI OTVORENA DO 20.4.2019.
Otvorenje samostalne izložbe "Hrvatske planine" autora Stipana Tadića održat će se u petak, 29. ožujka 2019. u 19:30 sati.
O izložbi će govoriti Patricia Počanić, povjesničarka umjetnosti.
Izložbu u Gradskoj galeriji Labin možete posjetiti do 20. travnja 2019.
Radno vrijeme galerije:
Od ponedjeljka do subote od 9 do 13 sati.
Nedjeljom zatvoreno.
Posjete izvan radnog vremena uz najavu putem telefona ili e-maila.
Izložba je realizirana uz potporu i suradnju Pučkog otvorenog učilišta Labin, Grada Labina, Istarske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Stipan Tadić rođen je 1986. godine u Zagrebu. 2011. završava diplomski studij slikarstva u klasi profesora Zlatka Kauzlarića - Atača na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 2011. djeluje kao slikar, ilustrator, strip crtač i muralist pod Autonomnim kulturnim centrom „Medika“. Od 2013. godine član je Hrvatskog društva samostalnih umjetnika. Glavni je organizator izložbe „Antisalon“, te potpredsjednik „Udruge Ilirskog zmaja“. Dobitnik je nekoliko nagrada te sudjeluje na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i u inozemstvu. Trenutno boravi i studira u New Yorku, na Columbia University School of The Arts, diplomskom studiju iz slikarstva.
"Stipan Tadić, umjetnik prepoznatljiv po svojemu kritičkom, često sarkastičnom i humorističnom načinu prikazivanja naše svakodnevice, u ciklusu Hrvatske planine otkriva drugačiji pristup poetici slikarstva – bilježeći isključivo ljepotu, i to onu neupitnu koju razaznajemo u nadmoći prirode. To drugačije umjetničko istraživanje, prvi je puta predstavio slikom monumentalnih dimenzija naziva Sljeme koja se nastavljala na poetiku Tadićevog zapaženog ciklusa Motivi iz Okolice (2017.). Izložena u kontekstu Motiva, slika s prikazom Sljemena predstavljala je kontrast sarkazmu i (negativnom) kritičkom prikazu zagrebačke periferije, ali i kritičnosti i sarkazama svih Tadićevih radova.
Iz slike Sljeme proizašao je ciklus Hrvatske planine. Kao i u Motivima iz Okolice, slike u ovom ciklusu nastaju bez fotografskih predložaka, isključivo prema crtežima i zabilješkama umjetnika koji tako postaju psihogrami doživljaja jednog mjesta, događaja, osjećaja. Na taj način Tadić ujedinjuje dva pola crteža – crtež prema promatranju i crtež prema imaginaciji, kako bi stvorio vlastiti doživljaj vanjske stvarnosti. Dokumentarnu vrijednost u ovom ciklusu ne nalazimo u pukom „popisivanju“ reljefnih uzvišenja – sam istraživački pristup u procesu nastanka djela, kao i bilježenje za umjetnika osobno važnih i univerzalno prepoznatih motiva koji ujedno grade određeni osobni (ali i kolektivni) identitet, uzdižu i dokumentarnu i estetsku vrijednost ovih djela. Obilazeći osobno planine, rekonstruirajući njihov obris pomoću trenutnih crteža, modela u glini i geografskih karata, Tadić stvara osoban rukopis pejzaža koji nastavlja formalna, sadržajna i poetska istraživanja naivne umjetnosti predstavljena u Motivima.
Međutim, za razliku od većine prethodnih ciklusa, umjetnik prikazuje pejzaže ispražnjene od ljudske prisutnosti. Ljudska figura, počevši od autoportreta, preko likova u sketchbookovima, pa do protagonista Motiva, utjelovila je (auto)humorni pristup umjetnika, točku kritičkog preispitivanja stvarnosti. U ovom ciklusu Tadić nastoji u potpunosti izbjeći svojevrsnu angažiranost, pružiti isključivo estetsko iskustvo, ono „lijepo“ – koje za pojedinca, na ovaj ili onaj način, predstavlja monumentalnost prirode. U četiri monumentalnih ulja na platnu: Biokovo, Dinara, Sljeme i Učka te četiri ulja na staklu – Klek, Ravna Gora, Ivanščica i Kalnik, priroda postaje središte Tadićeva slikarskog interesa."
(Patricia Počanić, iz predgovora katalogu izložbe)
